BPA (bisfenol A) je hemikalija koja se dodaje u mnoge komercijalne proizvode, uključujući posude za hranu i higijenske proizvode.
Ovih dana plastika koja sadrži BPA obično se koristi u posudama za hranu, bočicama za bebe i drugim predmetima.
Čak i male koncentracije BPS i BPF mogu poremetiti funkciju vaših ćelija na način sličan BPA. (1).
Glavni izvor izloženosti BPA je vaša ishrana, bilo to kroz ispijanje vode iz plastičnih boca ili konzumiranje hrane iz plastičnih činija (2).
Kada se naprave proizvodi koji sadrže BPA, ne uspeva sav bisfenol A ostati zarobljen u proizvodu. Deo njega se oslobađa i meša sa sadržajem posude nakon dodavanja hrane ili tečnosti (3, 4).
Na primer, nedavno istraživanje je otkrilo da se nivo BPA u urinu smanjio za 66% nakon tri dana tokom kojih su učesnici izbegavali zapakovanu hranu (5, 6).
Osim toga, ustanovljeno je da su nivoi BPA kod dojenih beba bili do osam puta niži od onih kod beba hranjenih tečnom formulom iz bočica koje sadrže BPA (7).
Uticaj BPA na zdravlje
Za BPA se kaže da oponaša strukturu i funkciju hormona estrogena (2).
Zbog svog oblika sličnog estrogenu, BPA se može vezati za receptore estrogena i uticati na telesne procese, poput rasta, popravke ćelija, razvoja fetusa, nivoa energije i reprodukcije.
Osim toga, BPA može takođe stupiti u interakciju sa drugim receptorima hormona, poput onih za vašu štitnu žlezdu, menjajući tako njihovu funkciju (8).
Vaše telo je osetljivo na promene nivoa hormona, što je razlog zašto se veruje da sposobnost BPA da imitira estrogen utiče na vaše zdravlje.
Gornje granice BPA
S obzirom na gore navedene informacije, mnogi ljudi se pitaju da li BPA treba zabraniti.
Njegova upotreba je već donekle ograničena u EU, Kanadi, Kini i Maleziji – posebno u proizvodima za bebe i malu decu.
Neke američke države su to sledile, ali savezni propisi nisu doneti.
U 2014. godini, FDA je objavila svoj najnoviji izveštaj, koji je potvrdio prvobitnu granicu dnevne izloženosti iz 1980 -ih od 23 mcg po kilogramu telesne težine (50 mcg po kg) i zaključio da je BPA verovatno siguran na trenutno dozvoljenim nivoima (9).
Međutim, istraživanja kod glodara pokazuju negativne efekte BPA na mnogo nižim nivoima – samo 4,5 mcg po kilogramu (10 mcg po kg) dnevno.
Štaviše, istraživanja na majmunima pokazuju da nivoi ekvivalentni onima koji se trenutno mere kod ljudi imaju negativne efekte na reprodukciju (10, 11).
Jedan pregled je otkrio da sve studije koje finansira industrija nisu pronašle efekte izloženosti BPA, dok je 92% studija koje nije finansirala industrija našlo značajne negativne efekte (12).
BPA može izazvati neplodnost kod muškaraca i žena
BPA može uticati na nekoliko aspekata vaše plodnosti.
Jedno istraživanje je primetilo da su žene sa čestim pobačajima imale oko tri puta više BPA u krvi od žena sa uspešnom trudnoćom (13).
Studije na ženama koje se podvrgavaju tretmanu plodnosti pokazale su da one sa višim nivoom BPA imaju do dva puta manju verovatnoću da zatrudne (14, 15).
Među parovima koji su podvrgnuti in vitro oplodnji (IVF), muškarci sa najvećim nivoom BPA imali su 30–46% veće šanse da proizvedu embrione slabijeg kvaliteta (16).
Odvojeno istraživanje je otkrilo da je za muškarce sa većim nivoom BPA 3-4 puta veća verovatnoća da će imati nisku koncentraciju sperme i nizak broj spermatozoida (17).
Osim toga, muškarci koji rade u kompanijama za proizvodnju BPA u Kini prijavili su 4,5 puta veće probleme sa erekcijom i manje opšte seksualno zadovoljstvo od ostalih muškaraca (18).
Iako su takvi efekti značajni, nekoliko nedavnih pregleda slaže se da je potrebno više studija kako bi se ojačalo mnoštvo dokaza (19, 20, 21).
Negativni efekti na bebe
Većina istraživanja- ali ne sva – primetila su da deca rođena od majki izloženih BPA na poslu u proseku teže do 0,2 kg manje od dece majki koje nisu izložene (22, 23, 24).
Deca rođena od roditelja izloženih BPA takođe imaju tendenciju da imaju kraću udaljenost od anusa do genitalija, što dodatno ukazuje na hormonske efekte BPA tokom razvoja (25).
Osim toga, deca rođena od majki sa višim nivoom BPA bila su hiperaktivnija, anksioznija i depresivnija. Takođe su pokazali 1,5 puta veću emocionalnu reaktivnost i 1,1 puta veću agresivnost (26, 27, 28).
Konačno, smatra se da izloženost BPA tokom ranog života takođe utiče na razvoj prostate i tkiva dojke na načine koji povećavaju rizik od raka.
Međutim, iako postoji mnogo studija na životinjama koje to potvrđuju, studije na ljudima nisu konačne (29, 30, 31, 32, 33, 34).
Povezanost BPA sa srčanim oboljenjima i dijabetesom tipa 2
Ljudske studije izveštavaju o 27–135% većem riziku od visokog krvnog pritiska kod ljudi sa visokim nivoom BPA (35, 36).
Štaviše, istraživanje u 1.455 Amerikanaca povezalo je veći nivo BPA sa 18–63% većim rizikom od srčanih oboljenja i 21–60% većim rizikom od dijabetesa (37).
U drugoj studiji, viši nivoi BPA bili su povezani sa 68–130% većim rizikom od dijabetesa tipa 2 (38).
Štaviše, ljudi sa najvišim nivoima BPA imali su 37% veću verovatnoću da imaju rezistenciju na insulin, ključni pokretač metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2 (39).
Međutim, neke studije nisu pronašle vezu između BPA i ovih bolesti (40, 41, 42).
Povećan rizik od gojaznosti
Gojazne žene mogu imati nivo BPA 47% veći od onih kod normalnih telesnih težina (43).
Nekoliko studija takođe izveštava da su ljudi sa najvišim nivoom BPA 50-85% skloniji gojaznosti i 59% većem obimu struka – mada se sve studije ne slažu (37, 39, 44, 45, 46, 47).
Zanimljivo je da su slični obrasci uočeni kod dece i adolescenata (48, 49).
Iako je prenatalna izloženost BPA povezana sa povećanjem telesne mase kod životinja, to nije snažno potvrđeno kod ljudi (50, 51).
Može izazvati druge zdravstvene probleme
Izlaganje BPA takođe može biti povezano sa sledećim zdravstvenim problemima:
• Sindrom policističnih jajnika (PCOS): Nivo bisfenola-A može biti 46% veći kod žena sa PCOS, u poređenju sa ženama bez PCOS (47).
• Prevremeni porođaj: Žene sa većim nivoom BPA tokom trudnoće imale su 91% veću verovatnoću da će roditi pre 37 nedelja (52).
• Astma: Veća prenatalna izloženost bisfenolu-A povezana je sa 130% većim rizikom od piskanja (šištanja) kod beba mlađih od šest meseci. Izlaganje BPA u ranom detinjstvu takođe je povezano sa piskanjem kasnije u detinjstvu (53, 54).
• Funkcija jetre: Viši nivo bisfenola povezan je sa 29% većim rizikom od abnormalnih nivoa enzima jetre (37).
• Imunološka funkcija: Nivo BPA može doprineti pogoršanju imunološke funkcije (55).
• Funkcija štitne žlezde: Viši nivoi bisfenola povezani su sa abnormalnim nivoima tiroidnih hormona, što ukazuje na oštećenje funkcije štitne žlezde(56, 57, 58).
• Funkcija mozga: Afrički zeleni majmuni izloženi nivoima BPA koje je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) ocenila kao bezbedne pokazali su gubitak veza između moždanih ćelija (59).
Kako minimizirati svoju izloženost
S obzirom na sve potencijalne negativne efekte, možda biste želeli da izbegnete BPA.
Iako je potpuno uklanjanje možda nemoguće, postoje neki efikasni načini za smanjenje izloženosti:
• Izbegavajte pakovanu hranu: Jedite uglavnom svežu, celu hranu. Klonite se konzervisane hrane ili hrane upakovane u plastične ambalaže.
• Pijte iz staklenih ili aluminumskih boca: Kupujte tečnosti koje dolaze u staklenim bocama umesto plastičnih boca ili limenki, a umesto plastičnih koristite staklene ili alu bočice za bebe
• Klonite se proizvoda BPA: Što je više moguće, ograničite kontakt sa računima jer oni sadrže visok nivo bisfenola.
• Budite selektivni sa igračkama: Uverite se da su plastične igračke koje kupujete za svoju decu napravljene od materijala bez BPA-posebno za igračke koje će vaši mališani žvakati ili sisati.
• Nemojte podgrevati plastiku u mikrotalasnoj: Mikrotalasne rerne koristite za staklene bočice i hranu skladištite u staklu, a ne u plastici.
• Kupite formulu za bebe u prahu: Neki stručnjaci preporučuju konzumiranje praškova umesto tečnosti, jer će tečnost verovatno apsorbovati više BPA iz posude.
Naše HYDROLLER flašice su napravljene od aluminijuma i ne sadrže bisfenol.
Sve te plasticne flasice i jesu pravljene za jednokratnu upotrebu, drzanje na suncu samo pogorsava situaciju. Nije nista bolja situacija ni sa parfemima, dezodoransima i roll-onom za pazuhe…