Meditacija je uobičajeni proces treniranja vašeg uma da se fokusira i preusmeri vaše misli.
Popularnost meditacije raste kako sve više ljudi otkriva njene brojne zdravstvene prednosti.
Možete ga koristiti da povećate svest o sebi i svom okruženju. Mnogi ljudi misle o tome kao o načinu da smanje stres i razviju koncentraciju.
Ljudi takođe koriste ovu praksu da razviju druge korisne navike i osećanja, kao što su pozitivno raspoloženje i izgled, samodisciplina, zdravi obrasci spavanja, pa čak i povećana tolerancija na bol.
Smanjenje stresa
Smanjenje stresa je jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi pokušavaju da meditiraju.
Jedno istraživanje je zaključilo da meditacija opravdava svoju reputaciju za smanjenje stresa.
Normalno, mentalni i fizički stres izazivaju povećanje nivoa hormona stresa kortizola. Ovo proizvodi mnoge štetne efekte stresa, kao što je oslobađanje inflamatornih hemikalija zvanih citokini.
Ovi efekti mogu poremetiti san, podstaći depresiju i anksioznost, povećati krvni pritisak i doprineti umoru i mutnom razmišljanju.
U osmonedeljnoj studiji, stil meditacije nazvan „meditacija svesnosti“ smanjio je odgovor na upalu izazvanu stresom.
Istraživanja su pokazala da meditacija takođe može poboljšati simptome stanja povezanih sa stresom, uključujući sindrom iritabilnog creva, posttraumatski stresni poremećaj i fibromialgiju.
Kontrola anksioznosti
Meditacija može smanjiti nivo stresa, što znači manje anksioznosti.
Metaanaliza koja je obuhvatila skoro 1.300 odraslih pokazala je da meditacija može smanjiti anksioznost. Primetno je da je ovaj efekat bio najjači kod onih sa najvišim nivoom anksioznosti.
Jedno istraživanje je otkrilo da je 8 nedelja meditacije svesnosti pomoglo u smanjenju simptoma anksioznosti kod ljudi sa generalizovanim anksioznim poremećajem, zajedno sa povećanjem pozitivnih samoizjava i poboljšanjem reaktivnosti i suočavanja sa stresom.
Neka istraživanja sugerišu da razne vežbe svesnosti i meditacije mogu smanjiti nivo anksioznosti.
Na primer, pokazalo se da joga pomaže ljudima da smanje anksioznost. Ovo je verovatno zbog koristi od meditativne prakse i fizičke aktivnosti.
Meditacija takođe može pomoći u kontroli anksioznosti u vezi sa poslom. Jedna studija je otkrila da su zaposleni koji su primenjivali meditaciju svesnosti 8 nedelja imali poboljšani osećaj blagostanja i smanjen stres i naprezanje na poslu, u poređenju sa onima u kontrolnoj grupi.
Produžuje raspon pažnje
Nije tajna da u svetu porasta korišćenja društvenih mreža, proporcionalno pada pažnja i koncentracija.
Meditacija fokusirane pažnje je poput dizanja tegova za vašu pažnju. Pomaže u povećanju snage i izdržljivosti vaše pažnje.
Na primer, jedno istraživanje je otkrilo da su ljudi koji su slušali muziku za meditaciju imali poboljšanu pažnju i tačnost dok su obavljali zadatak, u poređenju sa onima u kontrolnoj grupi.
Slična studija je pokazala da su ljudi koji su redovno praktikovali meditaciju bolje radili na vizuelnom zadatku i imali su veći raspon pažnje od onih koji nisu imali iskustva u meditaciji.
Jedno istraživanje je pokazalo da meditacija može čak da preokrene obrasce u mozgu koji doprinose lutanju uma, brizi i slaboj pažnji.
Ako se pitate koliko dugo trebate da radite meditaciju, imamo dobre vesti. Čak i meditacija u kratkom periodu svakog dana može vam koristiti.
Jedna studija je otkrila da meditacija od samo 13 minuta dnevno poboljšava pažnju i pamćenje nakon 8 nedelja.

Može pomoći u borbi protiv zavisnosti
Mentalna disciplina koju možete razviti kroz meditaciju može vam pomoći da razbijete zavisnosti povećanjem vaše samokontrole i svesti o pokretačima zavisničkog ponašanja.
Istraživanja su pokazala da meditacija može pomoći ljudima da nauče da preusmere svoju pažnju, upravljaju svojim emocijama i impulsima i povećaju svoje razumevanje uzroka koji stoje iza njih.
Jedna studija na 60 ljudi koji su primali terapiju zbog poremećaja upotrebe alkohola pokazala je da je praktikovanje transcendentalne meditacije povezano sa nižim nivoima stresa, psihičkog stresa, žudnje za alkoholom i upotrebom alkohola nakon 3 meseca.
Meditacija vam takođe može pomoći da kontrolišete želju za hranom. Nekoliko istraživanja su pokazala da je meditacija svesnosti pomogla učesnicima da smanje emocionalno prejedanje.
Može smanjiti krvni pritisak
Meditacija takođe može poboljšati fizičko zdravlje smanjenjem opterećenja srca.
Vremenom, visok krvni pritisak otežava rad srca da pumpa krv, što može dovesti do loše funkcije srca.
Visok krvni pritisak takođe doprinosi aterosklerozi, odnosno sužavanju arterija, što može dovesti do srčanog i moždanog udara.
Istraživanja koja su uključivala skoro 1000 učesnika otkrila su da je meditacija pomogla u smanjenju krvnog pritiska. Ovo je bilo efikasnije među starijim volonterima i onima koji su imali viši krvni pritisak pre studije.
Jedan pregled je zaključio da je nekoliko vrsta meditacije dovelo do sličnih poboljšanja krvnog pritiska.
Delimično, čini se da meditacija kontroliše krvni pritisak tako što opušta nervne signale koji koordiniraju funkciju srca, napetost krvnih sudova i odgovor „bori se ili beži“ koji povećava budnost u stresnim situacijama.
Poboljšava san
Skoro polovina stanovništva će se u nekom trenutku boriti sa nesanicom.
Jedna studija je uporedila programe meditacije zasnovane na svesnosti i otkrila da su ljudi koji su meditirali duže spavali i da su imali poboljšanu težinu nesanice, u poređenju sa onima koji su imali kontrolno stanje bez lekova.
Postati vešt u meditaciji može vam pomoći da kontrolišete ili preusmerite trkačke ili bežeće misli koje često dovode do nesanice.
Pored toga, može vam pomoći da opustite vaše telo, oslobađajući napetost i stavljajući vas u mirno stanje u kojem je veća verovatnoća da ćete zaspati.

Marko, sjajni su vam tekstovi. Postavljajte cesce nove tekstove.
Da li ima smisla meditirati nakon obroka, kako bi poboljsali varenje hrane?
Ima smisla meditirati pre obroka, kako bi smanjili lučenje stresnih hormona i poboljšali apsorpciju. Meditaciju je teško raditi sa punim stomakom.
Marko, koliko cesto treba primenjivati meditaciju? Hvala.
Idealno je ujutru ili uveče (ili oba).
Da li postoje neke odredjene metode, pored meditacije, koje mogu uticati na smanjenje anksioznosti?
Postoje, pored usvajanja životnih navika koje nam generalno smanjuju nivo anksioznosti (čitanje vesti, listanje socijalnih mreža itd.), možete raditi i vežbe dubokog disanja. Naročito su korisne pred spavanje.